Povijest Vina
To je pravo mjesto za druženje s dragim ljudima, obitelji i prijateljima te za ponovno otkrivanje samog sebe.
Ruralni šarm i sve veća popularnost otoka mogu se dijelom pripisati njegovom položaju izvan uhodanih staza: Vis je, naime, najudaljeniji naseljeni otok razvedene hrvatske obale.
Obzirom na udaljeni položaj a i zbog činjenice da je mnogo godina bio od velike vojne važnosti, zbog strateškog položaja u Jadranu, Vis je ostao izoliran u mnogo aspekata, što se u suvremenom kontekstu pokazalo više kao prednost nego zakinutost. Zaštičen od bilo kakvog vanjskog utjecaja, priroda ovog otoka je izvorna i netaknuta.
Jedina značajna aktivnost koja se cijelo vrijeme odvijala na ovom otoku bila je u vinogradima i maslinicima diljem otoka. Sa mora su, naravno, otočni ribarski brodovi opskrbljivali većinu lokalnih restorana i kućanstva, blagodatima iz mora.
Utjecaj 'globalnih' sila započeo je zapravo davno, dolaskom Grka 2500. godine prije Krista, koji su zasadili prve vinove loze na otoku (čime je Vis postao najstariji grad u Hrvatskoj).
Stari grčki pisac Atenej pisao je o vinima Hvara, Korčule i Visa, još u drugom stoljeću prije nove ere.
Grke su slijedili mnogi drugi okupatori, uključujući Rimljane (ruševine rimskih termi s prijelaza 2. stoljeća nove ere još su uvijek vidljive u gradu Visu). Za njima su pak slijedili Mlečani, Talijani, Osmanlije, Austrijanci i Britanci.
Kao vojni štab koristio ga je i Drug Tito 1940-ih godina, kasnije predsjednik Jugoslavije.
Svi su oni ostavili jasan utjecaj u kulturi, kuhinji i dijalektu Visa.
Ovakav slijed događaja kroz povijest, otvorio je priliku otoku Visu da postane veliki proizvođač vina kasnih 1800-ih, kada su se druge zemlje proizvođača vina poput Francuske i Njemačke borile protiv filoksere.
Na kraju je ova pošast vinograda i na Visu prouzročila veliku štetu i prisilila mnoge obitelji na iseljavanje u Novi svijet. Neki od njih su tamo počeli proizvoditi vino, i stvorili svjetski prepoznata vina.
Rimski reljef, iz prvog stoljeća nove ere, prikazuje grožđe koje se ručno preša u pletenim košarama.
U doba komunizma zadruge su bile objedinjene u proizvodnji vina a ista je bila usmjerena više na postizanje količine. Manje se znacaja pridavalo podizanju kvalitete.
Nakon pada komunizma oko 1990. godine zemljišta su vraćena u privatno vlasništvo, a kvaliteta proizvedenih vina značajno je porasla. Hrvatska vina sada već mogu konkurirati najboljima u svijetu. Ipak, obzirom da Hrvati vole svoja vina, izvozne količine prilično su ograničene.
No, zahvaljujući dobroj kuhinji, domaćim vinima, ljubaznim ljudima i brojnim sportskim aktivnostima u fantastičnom prirodnom okruženju, Vis je postao privlačna destinacija za najizbirljivije posjetitelje.
To je pravo mjesto za druženje s dragim ljudima, obitelji i prijateljima te za ponovno otkrivanje samog sebe.
.